Wan Tausen Wan Nait bilong Papua New Guinea



Bipo Tru Dok na Sikau Tupela i Poroman
(Wantok 462, Epril 2, 1983, pes 19)


Bipo bipo tru, Dok na Sikau tupela i save poroman gut tru. Tupela i save slip wantaim, painim abus wantaim na pilai wantaim, tupela i kamap nambawan poroman tru.

Sapos Dok i sik, bai Sikau i go wok hat tru long painim wanem kain abus Dok i laik kaikai. Na Dok tu bai mekim wankain tasol sapos Sikau i bagarap. Tupela i save mekim gutpela pasin namel long tupela yet.

Long wanpela taim, long bikmoning tru, Sikau i kirap tasol na i no bin kirapim poroman bilong em. Em i go painim abus long bus na em i no toksave long Dok long wanem hap tru em i go long en.

Sikau i bin go long bikbus pinis na Dok i bin kirap long bet. Em i painim poroman bilong em na em i stat long singautim nem bilong Sikau, “A...oooooo, poroman Sikau. A... ooooooooo, Sikau.” Tasol husat bai harim singaut bilong Dok na bekim? Sikau i stap pinis long bikbus.

San i wok long go antap pinis na Dok i lukim lek bilong Sikau na em i stat long bihainim poro bilong em i go long bikbus.

Nau long dispela taim, Sikau tu em i painim ol abus long bus i go i go na em i no bin painim tru wanpela abus. Na san i laik go antap namel long klaut na em i les na em i slip aninit long wanpela diwai. Diwai ya em i bikpela kapiak tru. Dispela kapiak tu i bin karim kaikai na ol pikinini kapiak i bin pundaun pinis i go daun long graun.

Sikau i painim abus i go na em i hangre tru. Nogat tru kaikai na Sikau i sindaun long graun na i stat long kaikai ol dispela pikinini bilong kapiak i stap. Klostu tru san i laik go daun nau na tarangu Dok i painim poroman bilong em Sikau i wok long kaikai ol las pikinini kapiak i stap. Man Sikau i kirap nogut tru, taim poroman bilong em Dok i kamap long em long as bilong dispela kapiak.

Dok i singaut, “Hei poro mi painim yu long moning tru inap long nau taim san i laik go daun.” Sikau i painim taim stret long bekim toktok bilong poroman bilong em. Dok i kirap na askim Sikau, “Wanem samting tru ya em yu wok long kaikai i stap?” Na em i pasim maus bilong em. “Mi tu mi laik kaikai.”

Sikau i kirap na tokim p[o]roman bilong em olsem, “Poroman, samting mi kaikai ya em pekpek bilong ol manmeri long dispela ples.” Man, Dok i kirap na askim Sikau, “Em i gutpela kaikai?” Sikau i kirap na tokim Dok olsem, “O yoooo... Poroman, dispela kaikai i swit moa ya. Sapos yu kaikai bai yu tanim baksait long husat tambu bilong yu stret.”

Klostu i laik tudak tru nau na tupela poroman ya i go long ples bilong tupela. Taim tupela i wokabaut i go, tupela i painim tupela draipela pekpek arere long rot. Sikau i kirap na tokim Dok, “Yu bai kaikai o olsem wanem? Mi pulap pinis ya.”

Dok i kirap na givim kaikai long tupela draipela pekpek arere tasol long rot. Taim em i wok long kaikai, Dok i kirap na tokim Sikau olsem, “Man, poroman, dispela kaikai ya em i swit moa moa yet, na mi laikim tru ya.”

Taim tupela i kamap long haus bilong ol, Sikau i autim giaman bilong em long tarangu ya. Em i tokim Dok, “Hei poroman, taim yu lukim samting ya mi kaikai long bus ya, em i no pekpek. Mi wok long kaikai kapiak ya. Sori tru mi bin giaman long yu na yu kaikai pekpek bilong ol man arere long rot ya.”

Dispela i mekim Dok i kros nogut tru, tasol em i no bin autim tok kros bilong em long Sikau. Em i stap isi tasol na i putim dispela samting long tingting bilong em.

Bihain nau, sampela taim i go pinis na Dok wantaim Sikau i go raun gen long nambis na tupela i wok long painim ol kina na pis na ol sampela samting bilong solwara em yumi save kaikai. Sikau i wok hat tru long painim kina na Dok i kirap na digim wesan na planim tupela han bilong em na bihain em i karamapim long wesan gen. Taim Sikau i tanim na lukim poroman bilong em Dok, tupela han bilong em i sot olgeta.

Man, Sikau i tromoi ol kina na pis em i holim i stap na em i kam long lukim wanem samting tru i kamap long poroman bilong em Dok. Em i kirap na askim Dok, “Hei poro, olsem wanem tru na han bilong yu i go sot olgeta?”

Dok i kirap na tokim Sikau olsem, “Mi katim long sel bilong kina long wanem, mi les long ol longpela han ya. Mi laikim bai han bilong mi i sot olsem na mi katim.”

Sikau i kirap na tokim Dok, “Mi tu bai tupela han bilong mi i mas sot olsem han bilong yu poro. Olsem na bai mitupela i wankain tasol. Tasol Dok i kirap na bekim tok bilong poroman bilong em Sikau olsem, “Poroman, em i laik bilong yu tasol.”

Sikau i kirap tasol na kisim wanpela sel bilong kina na katim tupela han bilong em i go sot olsem nau yumi save lukim. Taim Sikau i katim tupela han bilong em wantaim, Dok i kirap na [pulim] isi tupela han bilong em na em i bin planim insait long wesan. Taim Sikau i lukim olsem, em i kros nogut long poroman bilong em. Em i tok, “Bilong wanem na yu trikim mi olsem na mi katim han i go sot pinis?”

Na Dok i kirap na tokim Sikau, “Na yu tu, bilong wanem na yu trikim mi na mi bin kaikai pekpek bilong man?”

Tupela i toktok i go na tupela yet i bin kirapim draipela pait. Dok i kirap na ranim Sikau i go long bikbus tru. Pasin poroman bilong tupela i pinis long dispela taim tasol.

Na bai yu lukim dok na sikau tupela i no moa stap wantaim. Bai yu lukim dok i wok long painim ol pekpek na kaikai na i swit moa long em. Na sikau tu, bai yu lukim tupela han bilong em i sot. Na sapos yu kisim dok i go long bus, na sapos yupela i painim sikau, bai yu [lukim] sikau givim 60 stret. Poro bilong [t]upela i pinis na nau tupela i birua.

Mathew Kapi (i bin raitim)
c/- Wama Marine Products
P. O. Box 308
Wewak
E. S. P. [Is Sepik Provins]


Return to Thomas H. Slone’s home page.

© 1997 by Thomas H. Slone, editor.

Last modified January 8, 1997.